*
*
*
*
*
*
Filc
Pradomovina filca je vjerojatno Srednja Azija. Ondje Mongoli i danas svoje jurte proizvode filcanjem devine dlake. U Europu su tehniku donijeli Avari i Huni tijekom svojih prodora na zapad. Tome u prilog govori činjenica da je filcanje najsnažnija tradicija baš u ugro-finskim zemljama, odnosno Mađarskoj i Finskoj, no tehnika je danas poznata svuda u svijetu gdje se uzgajaju ovce jer na jednostavan način, izvediv i u kući, omogućava iskorištavanje vune.
U Hrvatskoj filcanje nije izrazita tradicija već, osim pustenih šešira, tek postupak u dodatku pletenju. Slavonske duge veste bi se nakon pletenja gnječile i valjale kako bi očvrsnule. Nekada pojam na sjeveru Jadrana, creske vunene čarape također su se nakon pletenja ufilcavale — u njihovom je slučaju čvrstoća bila još važnija.
Finoća filcanog materijala ovisi dakako i o vrsti ovaca — najkvalitetniju vunu, onu ovce merino, nemamo. No oštru i dugu vunu creske pramenke, nepogodnu za predenje i pregrubu za fine tkanine, baš te kvalitete čine iznimno zahvalnom za oblikovanje ovom tehnikom.
Tehnika
Filcanje je tehnika prerade vune koja se temelji na svojstvu vlakana da se uslijed mehaničkog i toplinskog djelovanja, a uz pomoć sapuna, međusobno upletu u čvrstu strukturu. Vuna se nakon češljanja ne prede u nit, nego se moči vodom i sapunom, a zatim gnječi i valja. Zahvaljujući građi vunene niti, koja je prekrivena krljušti sličnoj ribljoj, vlakna se u postupku sve čvršće međusobno isprepliću, zapinju i upliću. Na kraju dobijamo gust i neraskidiv materijal — filc ili pust.
Izrada ravne plohe
1. Prirediti radnu podlogu: deblji ručnik + valovita podloga
2. Priprema vune: 120 g vune rasporediti u dva sloja – prvi sloj vodoravnih niti, drugi sloj okomitih niti, vunu treba ravnomjerno rasporediti
3. Ukrasiti obojanom vunom po želji
4. Prekriti crtež starom zavjesom
5. Navlažiti vunu sapunicom i toplom vodom i tapkati 20 minuta
6. Umotati vunu u podlogu i valjati po 50 puta sa četiri strane: prednja, stražnja, bočno
7. Gnječiti vunu da se stvori što veća količina pjene
8. Kratko ponoviti valjanje sa svih strana (do 20 puta)
9. Maknuti zavjesu te zagladiti plohu plastičnom vrećicom
10. Isprati
11. Osušiti
Tečajevi
Kroz trogodišnji rad stekli smo veliko iskustvo u tehnici filcanja: učili smo iz literature, koristili nadahnuće, kreativnost i eksperiment. Sada smo spremni poučavati druge.
U suradnji s NS Dubrava održali smo više trodnevnih tečajeva za tete iz zagrebačkih vrtića, kratke tečajeve dali smo Udruzi žena Obrovac, Vidiku iz Dvora, udruzi ŽMERGO iz Opatije, Ženskoj grupi Krnjak, a kod nas u Cresu radionice su prošli deseci zainteresiranih i gostiju.
Posebna su priča radionice s djecom. Radionice sa školskom djecom vodili smo u OŠ Centar iz Rijeke, u Ekocentru Caput Insulae Beli na Cresu, unutar njihova projekta Učenje prirode, a Vunarsku sekciju s djecom iz OŠ Frane Petrića u Cresu održavamo neprekidno od 2003. S predškolcima smo radili samo u Cresu i Zagrebu — radionica s mališanima je zahtjevnija pa voditeljici moraju pomagati jedna ili dvije volonterke. Kako su u filcanje uključeni topla voda i sapunica, djeci je sve skupa silno zanimljivo, no i vremenski dugotrajno i fizički zahtjevno pa je potrebno i nešto upornosti. Naše iskustvo ipak pokazuje da kuglicu, cvijet i sliku bez poteškoća izrade svi, a stariji i vještiji upuštaju se i u zahtjevnije pothvate. U grupi može biti do 25 djece. Sve potrebno za rad donosimo sa sobom. Radionica ne traje dulje od 2 sata.
Osim ovih dječjih radionica, oblikovali smo i trodnevni tečaj filcanja na kojem je moguće pokriti sva osnovna znanja i donekle se izvještiti u tehnici:
1. dan - osnove tehnike i izrada ravnog komada i kuglice
2. dan - izrada torbice i cvjetova
3. dan - izrada papuča
‘Dan’ tečaja traje 3 sata za 4 do (najviše) 9 polaznika, s time da valja ići po redu.
| Vrh stranice |